среда, 04. јануар 2017.

Slučaj Referendum: Dodik će biti optužen i presuđen

piše: Slobodan Vasković

"Svaka sjekira sebi usiječe malj koji će je po ušicama tući”, narodna je poslovica koja u potpunosti odgovara situaciji u kojoj se našao Milorad Dodik, nakon održanog referenduma (25.09.2015. godine), pred pravosudnim organima BiH - Ustavnim sudom BiH, Tužilaštvom i Sudom BiH.

Malj je, u Dodikovom slučaju, referendum, a da li će malj, kako to završava u narodnoj poslovici, “razbiti ušice sjekiri” i u kolikoj mjeri, zavisi od sudskog procesa, do kojeg bi moralo doći u slučaju “referendum”.

Jednostavnije rečeno, Milorad Dodik ne može izbjeći da bude optužen u ovom slučaju, jer je prekršio član 239 Krivičnog zakona BiH.

“Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, precizirano je u članu 239 KZ BiH.
Neizvršenje Privremene mjere krivično djelo
Dodik je prekršio Zakon, jer je odbio da izvrši konačnu i izvršnu Odluku Ustavnog suda BiH; Preciznije, Dodik je odbio da izvrši Privremenu mjeru Ustavnog suda BiH, koja je konačna i izvršna odluka; O njoj nema rasprave i takve odluke moraju biti sprovedene. Neizvršenje takvih odluka je krivično djelo.
Ustavni sud BiH, 17.09.2016. godine, donio je Privremenu mjeru o zabrani održavanja referenduma u RS i bilo kakvih aktivnosti po tom pitanju, dok Ustavni sud BiH ne odluči o ustavnosti Odluke Narodne skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma.
Donošenju Privremene mjere prethodila su dva značajna događaja:
26.11.2015. - Ustavni sud BiH donio je Odluku o ukidanju datuma Dana Republike Srpske i naložio Narodnoj skupštini RS da u roku od šest mjeseci uskladi Zakon o praznicima RS sa tom Odlukom.
"Mi nećemo provesti odluku Ustavnog suda, a sudije Odluku mogu okačiti mačku o rep”, rekao je Dodik 28.11.2015.. 
15.07.2016. - Narodna skupština RS donijela je Odluku o održavanju referenduma, na kojem je bilo pitanje: Da li podržavate da se 09.01. obilježava i slavi kao Dan RS i utvrdila da će se referendum održati 25.09.2016. Parlament je formirao i Komisiju za provođenje referenduma, sastavljenu od 9 članova.
Zabrana; Dodik preuzima odgovornost
Nakon ove Odluke Narodne skupštine RS, uslijedila je Privremena mjera o zabrani (obustavljanju odluke) održavanja referenduma, koju je Ustavni sud BiH donio 17.09.2016. godine. Isti dan Ustavni sud BiH odbio je apelaciju Naodne skupštine kojom je traženo preispitivanje Odluke tog suda, donesene 26.11.2015. godine.
Kvaka je u sledećem: Dodik je u problemu što nije ispoštovao Privremenu mjeru Ustavnog suda BiH, dok se Ustavni sud BiH ne izjasni o ustavnosti odluke Narodne skupštine o raspisivanju referenduma!
Dodik je, nakon donošenja Privremene mjere, izjavio: ”Ustavni sud BiH ne može obustaviti odluku Narodne skupštine RS, nju može poništiti samo Skupština, a ona neće zasjedati po tom pitanju. Mi ćemo održati referendum”! (17.09.2016.)
“Cijeloj Republici Srpskoj mogu samo da poručim da izađu na referendum i da sam spreman da ponesem odgovornost za ovaj proces”, rekao je Dodik 18.09.2016. u Trebinju i ovom izjavom, defakto, preuzeo svu odgovornost za posledice koje će izazvati održavanje referenduma.   
25.09.2016. - Održan je referendum 
30.09.2016. - Ustavni sud BiH donosi Rješenje o neizvršenju, kojim se utvrđuje da Narodna skupština nije izvršila Odluku Ustavnog suda od 26.11.2015. i da prestaje da važi odredba Zakona o praznicima, prema kojoj se 09.01. obilježava kao Dan RS.

01.12.2016. - Ustavni sud BiH poništio je rezultate referenduma održanog 25. septembra 2016. godine zato što je referendum proveden na osnovu Odluke o raspisivanju republičkog referenduma od 15. jula 2016. za koju je Ustavni sud utvrdio da nije u saglasnosti s Ustavom BiH.

Utvrđeno je da navedena odluka o raspisivanju republičkog referenduma nije u saglasnosti s članom I/2. i članom VI/5. Ustava BiH zato što je tom odlukom utvrđeno referendumsko pitanje o kojem već postoji konačna i obavezujuća odluka Ustavnog suda kao institucije BiH, a takvu odluku su dužni poštovati svi organi i institucije javne vlasti.

Ovo Rješenje (kao i prethodna) Ustavni sud BiH je dostavio Tužilaštvu BiH, koje je već ranije (20.09.2016.) otvorilo istragu u vezi sa ovim slučajem.

Ustavni sud konstatuje da je izvršeno krivično djelo i traži identifikaciju počinilaca

Šta je ovdje bitno naglasiti; Ustavni sud Rješenjem obavještava Tužilaštvo BiH da je počinjeno krivično djelo, jer nije izvršena odluka o privremenoj mjeri i traži procesuiranje odgovornih!

Rješenjem se već konstatuje da je izvršeno krivično djelo i to konstatuje Ustavni sud, što znači da Tužilaštvo BiH ima zadatak da identifikuje počinioce krivičnog djela i da ih procesuira, a Sud BiH da odredi kaznu, poštujući sva prava optuženih. 

Jednostavnije rečeno, u predmetu “referendum” je Ustavni sud BiH već presudio da je počinjeno krivično djelo i jasno je da Tužilaštvo i Sud BiH ne mogu/niti smiju ignorisati to Rješenje Ustavnog suda BiH i da, shodno tome, moraju pronaći odgovorne za počinjenje tog krivičnog djela i presuditi im u skladu sa Zakonom! 

To, praktično, znači da Tužilaštvo BiH mora podići optužnicu protiv Milorada Dodika, a Sud BiH mu mora izreći kaznu, u skladu sa članom 239., jer je počinio krivično djelo neizvršenja Odluke Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri zabrane održavanja referenduma, koja je, kako sam to već naveo, konačna, o njoj nema rasprave i takve odluke moraju biti izvršene; Ako se ne izvrše čini se krivično djelo!!!

Nepojmljivo je da neko ovako krši odluke Ustavnog suda BiH i da ne bude procesuiran, što, praktično, znači da nema odbrane, koja može spriječiti podizanje optužnice i osuđujuću presudu protiv Dodika.

Snaga Odluka Ustavnog suda

Važno je znati i sledeće: Snaga Odluka Ustavnog suda BiH je tolika da se one ne moraju čak objaviti ni u Službenom glasniku, a moraju biti poštovane; Sasvim je dovoljno da se saopšte javnosti iz te institucije. 

Referendum je održan pod pokroviteljstvom Milorada Dodika, koji je javno preuzeo odgovornost za njegovo održavanje i na taj način počinio krivično djelo.

Dodika Tužilaštvo BiH tereti za podstrekavanje na krivično djelo, što je oblik saizvršilaštva krivičnog djela, tretira se kao njegovo izvršenje i zaprijećena kazna, u ovom slučaju, je do pet godina zatvora.

Osim Dodika, još četiri lica trebalo bi da budu optuženi i presuđeni u slučaju “referendum”.

Interesantno je znati da su saslušani potvrdili da su bili svjesni odluke Ustavnog suda BiH ali da su na insistiranje Milorada Dodika i pod njegovim političkim pritiskom nastavili sa sprovođenjem aktivnosti oko referenduma. 

Rekli su to i pripadnici SNSD-a, koji su saslušani u Tužilaštvu BiH, a neki od njih su istakli da je sve bilo u cilju dobijanja izbora i da nije bilo nikakvih ozbiljnih namjera sa referendumom. To se, zaista, i pokazalo, ali ta “neozbiljnost” i poigravanje vrlo je ozbiljno kršenje odluka Ustavnog suda BiH i vrlo ozbiljno krivično djelo.

Bez podrške 

Treba imati u vidu i da su Savjet za implementaciju mira u BiH i Stejt department zatražili zaštitu Ustavnog suda BiH i procesuiranje odgovornih, što cijelom slučaju daje dodatno na težini.

Rusija se usprotivila, na PIK-u, takvim stavovima, ali teško da će Rusija, izvan toga, učiniti bilo šta, što bi se moglo shvatiti kao miješanje u rad pravosuđa.

Važno je podvući i da referendum nisu podržali predsjednik Srbije Toma Nikolić i premijer Aleksandar Vučić; Mnogi smatraju njihovu odluku iznuđenom od Zapada, ali to, jednostavno, nije tačno: Državni vrh Srbije nije podržao održavanje referenduma, kako im se to ne bi vratilo kao bumerang i otvorilo mogućnost održavanja refernduma na, primjera radi, jugu Srbije, gdje su tri opštine sa većinskim albanskim stanovništvom, ili, npr., u Sandžaku ili Vojvodini.

Dodik dao izjavu Tužilaštvu BiH i stvorio pretpostavke za podizanje optužnice
Milorad Dodik saslušan je u Tužilaštvu BiH 30.12.2016. godine u “slučaju referendum”.

Došao je na saslušanje u Tužilaštvo BiH, nakon što je saznao da će, po nalogu Suda BiH, biti priveden.

Dodik je mjesecima tvrdio da neće nikada otići u Tužilaštvo BiH na saslušanje, a pristajao je da bude saslušan na teritoriji Republike Srpske.

Davanjem izjave, ispunio je zakonske pretpostavke za podizanje optužnice protiv njega i ostalih.

Dodik se u Tužilaštvu BiH zadržao veoma kratko; Rekao je da je cijeli slučaj “politički  proces protiv njega i Republike Srpske”, nakon čega je potpisao Zapisnik o saslušanju.

Svojim postupkom Dodik je priznao legalitet i legitimitet Suda i Tužilaštva BiH, koje godinama osporava, kao i same BiH.

Izetbegovićeve Apelacije

Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH, podnio je, početkom 2013. godine, Apelaciju ustavnom sudu BiH u kojoj je tražio ocjenu ustavnosti dijela Zakona o praznicima RS, u kojem je 09. januar označen kao Dan Republike.
U svom zahtjevu, koji je podnio početkom 2013. godine, Izetbegović je podsjetio kako je "9. januar 1992. godine datum kada je 'Skupština srpskog naroda u BiH' usvojila 'Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH' na područjima 'srpskih autonomnih regija i oblasti, te drugih srpskih etničkih cjelina u BiH'". Tom deklaracijom predviđeno je i "teritorijalno razgraničenje s političkim zajednicama drugih naroda Bosne i Hercegovine", naveo je Izetbegović. (Avaz)

Njegovu apelaciju usvojio je Ustavni sud BiH, 26.11.2015.g.


Nakon što je Narodna skupština RS, 15.07.2016., donijela Odluku o održavanju Refernduma, Izetbegović je ponovo Apelacijom (krajem avgusta 2016.) od Ustavnog suda BiH zatražio donošenje Privremene mjere o zabrani održavanja referenduma.

Narodna skupština je donijela 25.10.2016. g. Zakon o Danu RS, kojim je precizirano da se taj Dan slavi 09.01., da je sekularnog karaktera i da je neobavezujući.

Rezultati referenduma održanog 25.09.2016. godine nisu objavljeni u Službenom glasniku RS. Navedeno je da to nije učinjeno "iz proceduralnih razloga", iako se na taj način pokušava izbjeći odgovornost.