четвртак, 04. јул 2013.

Litvansko-ruski kartel

Piše: Siniša Božić, ekonomista, predsjednik Udruženja akcionara investicionih fondova RS

Kartel, u ekonomsko-kriminalističkoj teoriji, predstavlja neformalnu, od očiju javnosti dobro skrivenu organizaciju, koja posluje van tržišnih principa i pravila, zaobilazeći zakonske norme, uz obavezno ostvarivanje ekstra profita, evaziju poreskih obaveza, pranje novca i kršenje cijelog niza drugih pravnih normi. Cilj kartela je pri tome, ostvarivanje dobiti. Karteli obično nadilaze granice jedne države i njihov angažman i djelovanje dijeli neke zajedničke osobine sa poslovanjem multinacionalnih korporacija (koje predstavljaju zakonski legitimne privredne subjekte). Najgrublja podjela kartela je ona na javne i privatne. Nama interesantniji su javni karteli, obzirom da oni podrazumijevaju uključenost državnih struktura koje putem koruptivnog djelovanja (shvaćenog kao činjenje krivičnih djela iz oblasti privrednog i organizovanog kriminala), omogućavaju uspješan rad kartela. Naravno, uspješan rad kartela podrazumijeva i neuspješan rad, odnosno činjenje prije svega materijalne štete svim ostalim učesnicima 'igre', odnosno građanima-poreskim obveznicima, privrednim subjektima sa kojima kartel posluje (a da oni vrlo često nisu toga ni svjesni), akcionarima, i tome slično.

Nije potrebno dokazivati da karteli postoje na našem prostoru. Dovoljno je baciti letimičan pogled na izvještaje svjetskih organizacija, npr. 'Global financial integrity', publikacije Eurostat/Evropske komisije (godišnje 'Money laundering in Europe' izvještaje). Ti podaci se zatim mogu uporediti sa izvještajima o stepenu korupcije, stanju javnih finansija i bilansnih pozicija privrede, i tendencija u istim (npr. akumuliranje enormnih bilansnih gubitaka privrednih subjekata, ubrzano zaduživanje kako države tako i njenih fondova i jedinica lokalne samouprave) da bi se metodom eliminacije moglo zaključiti slijedeće: neko ozbiljno iznosi novac iz balkanske regije. Pošto nas dominantno interesuje BiH, odnosno Republika Srpska, imamo tu nesreću da se u zadnjih desetak godina na tom teritoriju upravo takve aktivnosti dešavaju sa grupacijom koju čine: Fabrika glinice Birač, Balkan investment banka, Balkan investment fond odnosno društvo za upravljanje istim, Alumina Zvornik, Balkal Banja Luka, i još sijaset povezanih lica kojima je zajedničko to da imaju istog krajnjeg (su)vlasnika, koji je opet povezan sa privrednim subjektima iz Litvanije (primarno Ukio banka), i nekim drugim egzotičnim lokacijama (poreskim oazama, tj. off-shore zonama). Posljedica činjenice da sva ova preduzeća, iako formalno nezavisno od drugih osnovana (od kojih su neka danas u stečaju) imaju zajedničkog krajnjeg vlasnika jeste činjenica da su se ona faktički ponašala kao jedno pravno lice, što opet nije karakteristika samo ove grupacije, ali nezakoniti odnosi i transakcije jesu.
Privatizacijom Fabrike glinice, prije 12 godina, strani vlasnik je osnovao svoju banku-Balkan investment banku, svoje društvo za upravljanje investicionim fondovima i niz drugih povezanih pravnih lica. Zbog enormnih gubitaka, Fabrika glinice je danas u stečaju. Zbog enormnih gubitaka, Balkan investment banka je de fakto bila pred likvidacijom, pa je morala biti spasavana državnim novcem (dokapitalizacija od 24 miliona KM, i to ne računajući ranije državne finansijske injekcije u vidu obveznica), a Balkan investment fond je pred nestajanjem.
I to ne bi bilo ništa uobičajeno, da su litvanski vlasnici bili jedini vlasnici svih ovih preduzeća (u Fabrici glinice je bilo oko 3000 akcionara, a u Balkan fondu 17.000, dakle ukupno 20.000), da Republika Srpska nije izgubila desetine miliona KM kroz subvencije ovoj grupi (povlaštene cijene energenata), odgode plaćanja obaveza pa i otpise, i dodatne desetine miliona KM kroz direktne finansijske doznake Balkan banci. Tome treba dodati i poveću listu povjerilaca Fabrike glinice koji će svoja potraživanja morati naplaćivati iz stečajne mase (stopa naplate potraživanja iz stečajne mase u Republici Srpskoj je oko 10%). Važna napomena: krajnji vlasnik cijele grupacije je, prema raspoloživim podacima, Vladimir Romanov, ruski biznismen, koji stoji iza Ukio Banko Investicione Grupe (ŪBIG). Evidentno, čini se da je cilj Romanova da dokaže da preduzeća kojima je posredno rukovodio, a koja su uglavnom otišla u stečaj (od Ukio banke u Litvaniji, preko Fabrike glinice Birač, a izgleda da će tim stopama krenuti i škotski fudbalski klub Hearts, čiji je Romanov većinski vlasnik-opet posredno), duguju njemu novac, što se može vidjeti iz visokih prijavljenih potraživanja u stečajnim postupcima, od strane povezanih lica koje on kontroliše, a prema Ukio banci i Fabrici glinice Birač (iako je situacija, po prirodi stvari, obrnuta).

Elem, vlasnici ove grupe su primjenjivali visoko sofisticirane metode da bi ostvarili svoje ciljeve. Koristili su metode evazije poreskih obaveza (korištenje transfernih cijena), zloupotrebljavali su tržište kapitala emisijom svojih bezvrijednih hartija od vrijednosti, drugim riječima, računovodstvena, bilansna i bankarska pravila izvrgli ruglu. Na interesantan način su se riješavali loših kredita (prodali potraživanja povezanim pravnim licima), za koje su direktno bili odgovorni, trgovali nekretninama po Jadranu, kupovali banke u Federaciji BiH (Una banka Bihać).

Jasno, da bi ostvarili ove ciljeve, bili su u dosluhu sa odlučujućim, politički moćnim pojedincima u vlasti u Republici Srpskoj i BiH. To je bio prvi preduslov, a drugi je bio da imaju ljude od povjerenja. Jedan od takvih je i Edvinas Navickas, direktor Balkan investment banke. Gospodin Navickas je etalon moralne hipokrizije poslušnika ove grupacije (i da stvar bude gora, dugogodišnjeg čelnika jedne finansijske institucije u RS). Njegove, i izjave ostalih poslušnika me godinama zasmijavaju, a ovdje ću pomenuti nekoliko:

Uspjela emisija obveznica Balkan Investment Bank, Nezavisne novine, 02.01.2009.
"Sredstva prikupljena emisijom obveznica poslužiće nam za povećanje kreditnog potencijala, unapređenje kvantiteta i kvaliteta poslovanja, jačanje naše tržišne pozicije i ostvarivanje postavljenih planova i ciljeva", napomenuo je Navickas.

Navickas: Bez otpuštanja uprkos krizi, Nezavisne novine, 09.05.2010.
…"želim da naglasim da je poslovanje naše banke stabilno i da smo pred sebe postavili visoke ciljeve koje ove godine namjeravamo da postignemo. Iznad finansijskih ciljeva, želimo da stalnim praćenjem trendova u bankarskom sektoru, primjenom savremene tehnologije i visoko profesionalim i kvalitetnim kadrovima, naši klijenti u nama prepoznaju pouzdanog poslovnog partnera".

Kupovinom Una banke jačaju poziciju u BiH, Nezavisne novine, 14.11.2010.
"Naš cilj je da do kraja godina povećamo aktivu sa sadašnjih 250 na 275 miliona KM i ostvarimo dobit u iznosu do milion KM", kazao je Navickas.

Balkan Investment Bank nastavila pozitivan trend rasta, Capital.ba, 08.08.2012.
U prvoj polovini ove godine uložili smo velike napore da na najbolji način odgovorimo na potrebe i zahtjeve naših klijenata. Nastavili smo sa širenjem poslovne mreže i unapređenjem efikasnosti i kvaliteta poslovanja po svim osnovama, koji su doveli do očekivanih rezultata. U prvih šest mjeseci ove godine ostvarili smo povećanje obima redovnog poslovanja za 62 odsto, što pored stalnog rasta štednje građana, za koju nudimo izuzetno konkurentne kamatne stope i do 6.1 odsto i mogućnost dobijanja dodatnih bonusa, najbolje govori o povjerenju i zadovoljstvu koje nam ukazuju kako postojeći, tako i novi klijenti. Osim toga, u prvom polugodištu značajno smo unaprijedili kvalitet kreditnog portfolija, čime smo poboljšali položaj i status naših klijenata, i u tom pravcu nastavili zdrav trend rasta” izjavio je Edvinas Navickas, direktor Balkan Investment Bank.

Pokrenut stečaj u Birču, Nezavisne novine, 08.04.2013.
"Nakon što je skupština akcionara donijela ove odluke ulazimo u proces emitovanja hartija od vrijednosti a uslijediće i poziv investitorima da ih mogu kupiti. Ovo su sve planirane aktivnosti s ciljem da se osigura stabilnost u poslovanju banke i siguran sam da će nakon ovog procesa Balkan Investment Banka biti jedna od najboljih banaka na tržištu - rekao je Edvinas Navickas, direktor Balkan Investment Banke nakon Skupštine akcionara".

Čim banka nudi visoke kamate da bi privukla depozite (kamata na štednju od 6% je visoka), i  nudi kamatu od 8% na vlastite obveznice – jasno je da je u potrebi za svježim kapitalom (pitanje za razmišljanje čitaocima: znate li koja banka u Republici Srpskoj ima slične promotivne kampanje?).
Ako gospodin Navickas vjeruje da je Balkan investment banka sa dobrim potencijalom i da će biti jedna od najboljih na tržištu, onda zašto ne proda svoju kuću na Hvaru i uloži taj novac u dokapitalizaciju banke? To bi bio najbolji pokazatelj da vjeruje u ono što govori.

Mirjana Čomić napustila IRB RS i prešla u Balkan Investment Banku, Capital.ba, 07.09.2010.
Ponuda koju sam dobila od BIB zadovoljila je sve moje kriterijume, prvenstveno u pogledu prilike za profesionalno usavršavanje i sticanje znanja i iskustava u dijelu poslovnog procesa u bankarstvu koji smatram veoma perspektivnim”, rekla je Čomić.

Bilo bi interesantno vidjeti kakva je znanja i iskustva gđica Čomić stekla tokom njenog angažmana u Balkan investment banci kao i da li će iskoristiti priliku da novčana sredstva koje je samoprijegornim radom zaradila u vidu naknada za službena putovanja i kredita dobijenih od te banke, investira u dokapitalizaciju iste, obzirom na perspektivnost poslovnog procesa u Balkan investment banci.

Balkan investment fond je investicioni fond kojim upravlja društvo za upravljanje Balkan invesment management (u daljem tekstu: DUF BIM), koje je takođe vlasnički povezano sa grupacijom koju analiziramo u ovom tekstu. Ima konkretnih pomaka po pitanju istrage transakcija ovog fonda i ovo je prilika da informišem javnost o istim. Naime, nakon javnih upozorenja koje je uputilo Udruženje akcionara investicionih fondova RS  čiji sam predsjednik, Komisija za hartije od vrijednosti RS (u daljem tekstu: KHOV) je učinila konkretne korake: društvu za upravljanje je naloženo da raskine ugovor sa depozitarom, koji je – pogađate, povezano pravno lice, odnosno Balkan invesment banka, jer depozitar ne može da bude dio bankarske institucije sa negativnim revizorskim izvještajem, i da se zaključi ugovor sa drugim depozitarom, zabranjeno je (doduše, privremeno) DUF BIM da upravlja portfeljem fonda, odnosno da izdaje kupoprodajne naloge (više prodajne nego kupovne), i pokrenuta je vanredna kontrola poslovanja ovog fonda. Povod tome jesu slijedeće činjenice, a kako sam već objavio u ranijem tekstu (http://www.slobodanvaskovic.blogspot.com/2013/05/rasprodaja-portfelja-balkan-invest-fonda.html ) :
rasprodaja portfelja Balkan fonda,
očite nezakonitosti u poslovanju (ulaganje u nekretnine povezanog pravnog lica),
nezakonita retroaktivna naplata provizije.

U nastavku ću dati navode DUF BIM i komentare na iste:

SKANAS: KHOV nije trebala zabraniti trgovanje akcijama Balkan Fonda, Capital.ba, 12.06.2013.
Promjena depozitara je jasna jer je Balkan Invesment banka poslovala sa gubitkom i ne može više da pruža takvu uslugu. ”, navodi Skanas u pisanoj izjavi za CAPITAL.

Ako je promjena depozitara jasna, zašto DUF BIM nije samoinicijativno uskladio svoje poslovanje sa zakonom, a ne čekao odluku regulatora, odnosno KHOV, da im naloži da to uradi?

“Želim da objasnim da je fond nekretninu kupio novcem od prodaje akcija Metal Gradiška. Fond je sklopio ugovor sa firmom ‘Alumina’ da izdaje ovaj prostor. Mjesečna kirija je 5.000 KM, a to znači da je povratak na ulaganje 5 posto. Koja još HOV na Banjaluckoj berzi može dati takav doprinos. Ovo samo dokazuje da se trudimo da povećavamo vrijednost fonda i nije opravdan strah sitnih akcionara. Prije nekoliko dana Siniša Božić je izjavio da je namjera našeg društva da izvuče novac iz fonda. Međutim, evo neka on prikaže barem jednu akciju na Banjalučkoj  berzi, osim Telekoma Srpske, koja je imala značajniji prinos. Od 2008. godine berza je kontinuirano u padu. Još jednom ponavljam da kupovina nekretnine ima osnovu da sačuva vrijednost fonda i da obezbkedi prihod fondu od 60.000 KM na godišnjem nivou. Nismo krivi što firma Alumina ne ispunjava svoje obaveze. Povezivati nas sa Aluminom samo zbog toga što je na čelu društva čovjek iz Litvanije nije u redu. Isto tako se Alumina može povezati i sa IRB, samo na malo drugačiji način. Spreman sam da odgovorim na sva neugodna pitanja i smatram da bi bilo sasvim korektno da neko uporedi rezultate svih fondova, jer ovo što se sada dešava je tendenciozno”, poručuje Skanas.

Međutim u izjavi za RTRS od 08.06.2013, g. Skanas navodi da im Alumina ne plaća zakup. Prema tome, ako nema prihoda od zakupa, nema ni prinosa na investiciju. Pored toga, nadam se da će Komisija za HOV u istrazi da utvrdi kakva je nekretnina kupljena od Alumine (podsjećam, radi se o 1,3 miliona KM koje je Balkan invesment fond platio Alumini doo Zvornik na ime kupovine nekakve nekretnine koju su izdali istoj toj Alumini). Fond menadžer koji plati investiciju 1,3 miliona (povezanom pravnom licu, koje je poreski dužnik RS i pred stečajem), koja je nelikvidna (važna napomena: u pitanju je transferna cijena koja može i mora biti predmet kontrole u smislu odredaba Zakona o porezu na dobit RS, odnosno Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit RS, jer sve indicije pokazuju da je fond platio nešto što tržišno ne vrijedi toliko, sa ciljem izvlačenja novca od fonda ka Alumini), i uz mizernu zakupninu (koja se ne plaća) ponovo izda prodavcu – on ili je još jedan od licemjernih poslušnika kartela ili potpuni idiot. Neugodnih pitanja će vrlo brzo neminovno biti, a postavljaće ih g. Skanasu i ostatku ekipe istražni organi Republike Srpske. Također, g. Skanasu ovom prilikom nudim podučavanje iz naučnih oblasti finansijskog menadžmenta, analize bilansa, korporativnog prava, međunarodnih ekonomskih odnosa, ali moj angažman u ovom slučaju ne može biti jeftin, pa ukoliko se odluči da isti prihvati, neka avansno pripremi sumu koja predstavlja broj od jedinice i nekoliko nula otpozadi, a obrazovni kurs možemo organizovati u nekoj komfornijoj zatvorskoj ćeliji.

Za kraj ovog podužeg pregleda, upućujem zainteresovane čitaoce na slijedeći tekst, a za koji mislim da sažeto dosta dobro opisuje problematiku finansijskih mahinacija u Fabrici glinice, o čemu ovom prilikom ovaj put ovdje nisam pisao. Pažljivima preporučujem da pogledaju gdje je tekst objavljen i kad, te sa kojim citiranim dokumentima.

Propast Birča, Nezavisne novine, 02.06.2011.