уторак, 07. фебруар 2012.

Srećan put u penziju


Piše: Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije


Novi Zakon o PIO kojeg je usvojila režimska većina u Narodnoj skupštini RS (SNSD, SP, DNS i NDS) ne predstavlja nikakvu reformu, već akciju spašavanja likvidnosti penzionog sistema po svaku cijenu. Ovaj zakon ima elemenata i neustavnosti i nehumanosti. Koncepcijski ovaj zakon je promašaj i pokazna vježba vrhunske osionosti režima nakon višegodišnje populističke samoubjeđenosti u ispravnost ekonomske politike koja se temeljila na konstantnom rastu krajnje potrošnje na teret fiskalnih prihoda, bez vođenja računa o podnošljivosti ovakvih opterećenja za realni sektor. Došao je kraj koji je najbolniji za buduće penzionere, i dio sadašnjih penzionera, posebno boraca koji su ostvarivali pravo na garantovanu penziju po osnovu učešća u ratu.

Fond PIO je postao nepodnošljivi teret za režim koji ga tretira kao prekomjernu potrošnju, a ne kao generacijsku solidarnost, pa ovaj zakon predstavlja radikalan rez na sledeći način :

1. Proširuje se zahvat obveznika doprinosa za PIO, jer se doprinos plaća obavezno kod onih koji to do sada nisu morali po sili zakona
:
• poljoprivrednicima do 50 god. starosti
• imenovana i izabrana lica na javne funkcije za koje primaju naknadu, a ne platu (poslanici,odbornici, i sl.)
• lica koja obavljaju poslove preko omladinske zadruge
• lica koja primaju ugovorenu naknadu (nadzorni odbori i sl.)
• lica koja naknadu primaju preko ugovora o djelu, autorskog ugovora i sl.
• Lica na birou za zapošljavanje u vrijeme primanja naknade za nezaposlene

Svi ovi novi obveznici PIO, iako će im se plaćati doprinos za PIO po stopi od 18,5 % na osnovicu, neće ostvarivati penziju iz ovih uplata doprinosa, jer im uplaćeni iznosi neće ulaziti u penzioni osnov, osim poljoprivrednicima, s tim da će za njih penzija biti manja od ukupno izvršenih uplata doprinosa i što 15 godina moraju redovno plaćati doprinos za PIO, a u tih 15 godina ne mogu ostvariti nikakvo pravo na osnovu onoga što uplaćuju.

2. Pooštravaju se uslovi za odlazak u penziju, tako što se u penziju može ići kada se navrši minimalno 40 godina penzionog staža i 65 godina starosti

3. Povećava se opterećenje poslodavaca po osnovu obaveza prema PIO tako što sav teret obaveznog beneficiranog radnog staža, iz kojeg proizilazi staž osiguranja, finansira od strane poslodavaca, kao i troškovi obavezne prekvalifikacije, dokvalifikacije i rehabilitacije

4. Uvodi sa maksimalna penzija čak i kada osiguranik plati doprinose koji bi mu trebali donijeti veću penziju.
Bez obzira koliki doprinos obveznik penzionog osiguranja uplaćuje, najveća plata koja mu ulazi u osnovicu obračuna penzije je 4 prosječne godišnje plate na godišnjem nivou, tako da lica koja primaju platu više od 4 puta veću od prosjeka nemaju pravo da ostvaruju penziju proprocionalnu visini doprinosa kojeg su plaćali (Najveća moguća penzija za 40 godina staža osiguranja, sa platom koja je za svih 40 godina rada bila u prosjeku 4 puta veća od prosječne plate svake godine staža osiguranja, za osiguranika koji ode u penziju sa 65 godina starosti iznosi 1478,70 KM)

5. Pooštravaju se uslovi za sticanje porodične i invalidske penzije, i redukuju prava korisnika.

6. Ukidaju se garantovane penzije borcima učesnicima rata.

7. Komplikuju se administrativne procedure za ostvarenje penzionog prava koje se ostvaruje ličnim zahtjevom, a ne po sili zakona.

8. Uvodi se kažnjavanje osiguranika i poslodavaca ukoliko dođe do ostvarivanja penzionog prava povredom ili smrtnim stradanjem, bez obzira na iznos do tada uplaćenih doprinosa za PIO.

Ovaj zakon koji je na snazi je konceptualno potpuno pogrešan, a koliku penziju će moći ostvariti oni koji ispune uslove za odlazak u penziju pokazuju sledeći primjeri.

NAČIN OBRAČUNA PENZIJE NA PRAKTIČNIM PRIMJERIMA :

Pezija se obračunava na sledeći način :

Penzija = Lični bod (LB) X Opšti bod (9,241875 KM)

LB = Lični koeficijent (LK) X Penzioni staž (PS)

LK = Zbir godišnjih ličnih koeficijenata (ZGLK) / broj godina perioda obračuna (PO)

GLK (godišnji lični koeficijent) = Zbir plata (ZP) / Prosječna plata (PP)

PRIMJER 1.

Lice starosti 62 godine
Staž osiguranja 40 godina
Prosječan godišnji lični koeficijent 1,35 (Za svih 40 godina u prosjeku mu je plata bila veća od prosječne godišnje plate za 35 %, npr. u 2011. god. Prosječna neto plata mu je iznosila 1.085 KM) pa zbog toga ostvaruje 54 lična boda (1,35 X 40 ).
Penzija je 499 KM (54 X 9,241875).

PRIMJER 2.

Lice starosti 65 godina
Staž osiguranja 40 godina
Prosječan godišnji lični koeficijent 0,80 (Za svih 40 godina u prosjeku mu je plata bila manja od prosječne godišnje plate za 20 %, npr. u 2011. god. prosj. neto plata mu je iznosila 640 KM) pa zbog toga ostvaruje 32 lična boda (0,80X 40 ).
Penzija je 295,74 KM (32 X 9,241875) .



PRIMJER 3.

Lice starosti 65 godina
Staž osiguranja 35 godina
Prosječan godišnji lični koeficijent 1,50 (Za svih 35 godina u prosjeku mu je plata bila veća od prosječne godišnje plate za 50 % , npr. u 2011. god. prosj. neto plata mu je iznosila 1200 KM) pa zbog toga ostvaruje 52,5 lična boda (1,50X 35 ).
Penzija je 485,20 KM (52,5 X 9,241875) .


PRIMJER 4.

Lice starosti 65 godina
Staž osiguranja 40 godina
Prosječan godišnji lični koeficijent 5,2 (Za svih 40 godina u prosjeku mu je plata bila veća od prosječne godišnje plate za 5,2 puta , npr. u 2011.god. prosj. neto plata mu je iznosila 4160 KM), međutim prosječan godišnji koeficijent ne može prelaziti 4, pa zbog toga ostvaruje 160 ličnih bodova (4 X 40). Da nema ovog ograničenja i da mu se uzima u obzir sav iznos njegovih uplata doprinosa, imao bi 208 ličnih bodova (5,2 X 40), na osnovu čega bi mu penzija iznosila 1922,30 KM (208 X 9,241875).
Međutim, dobiće penziju od 1478,70 KM (160 X 9,241875). Ovo je maksimum penzije i veća ne može biti.
Na mjesečnom nivou otima mu se 443,60 KM, a ovakav primjer lica koji je redovno plaćao visoki doprinos za PIO manifestuje svu bezobzirnost režima. Kada im fali para, može se i otimati.

PRIMJER 5.

Lice starosti 65 godina, poljoprivrednik
Staž osiguranja 15 godina
Prosječan godišnji lični koeficijent 0,30 (Za svih 15 godina uplaćuje doprinos na 30 % prosječne bruto plate, npr. u 2011.god. prosj. bruto plata je iznosila 1328 KM) pa zbog toga ostvaruje 4,5 lična boda (0,30X 15 ).
Penzija je 41,60 KM (4,5 X 9,241875). To ga uvodi u garantovanu najmanju penziju koja iznosi 60 % od prosječne penzije u decembru prethodne godine. Na sadašnjem nivou prosječne plate u RS, mjesečno bi plaćao doprinos za PIO 74 KM (18,5 % od 30 % prosječne bruto plate). Više mu se isplati oročena štednja nego penzija.
Registrovani poljoprivredni proizvođači koji do sada nisu obavezno plaćali doprinos za PIO, moraju minimalno 15 godina redovno plaćati doprinos za PIO da bi ostvarili pravo na penziju.
Pod predpostavkom da takvih ima 30.000, i uz činjenicu da na godišnjem nivou svaki od njih po sili zakona mora uplatiti u PIO po 890 KM, ispada da će godišnje seljaci uplatiti u PIO oko 27 miliona KM, što je potpuno novi prihod PIO.
Budući da će 15 godina plaćati, a u tih 15 godina neće niko od njih moći koristiti penziju, oni će praktično za tih 15 godina Fondu PIO uplatiti 405 miliona KM.
Lijep novi prihod, nema šta.To što će ga platiti osiromašeni seljak, za režim nije važno. Ima li šta bolje, plaća obaveze a ne ostvaruje prava.
Imaće režim fiskalnu stabilnost, a to što je ona ostvarena sa leđa seljaka, nije bitno.

U prethodnom načinu obračuna penzija u svim primjerima, u penzionu osnovicu ne ulaze plaćanja doprinosa na naknade bez obzira koliko je takvih plaćanja bilo.

Takođe, u penzionu osnovicu ne računaju se ni godišnji lični koeficijenti ostvareni u 1992 i 1993 godini, zbog inflacije u tim godinama, tako da je zbir godišnjih ličnih koeficijenata manji za dva koeficijenta iz ove dvije godine, ali se taj zbir dijeli sa i ove dvije godine koje ulaze u period (npr. 40 godina staže počev od 1971. do 2011. g).

Primjer :

Lice starosti 65 godina
Staž osiguranja 40 godina
Prosječan godišnji lični koeficijent 1.2 (Za svih 40 godina u prosjeku mu je plata bila veća od prosječne godišnje plate za 1,2 puta , npr. u 2011. god. prosj. neto plata mu je iznosila 960 KM), međutim prosječan godišnji koeficijent nije obračunat za 1992 i 1993 go., pa zbog toga mu zbir godišnjih ličnih koeficijenata iznosi 45.6 (1.2 X 38 ) koliko iznose i lični bodovi.
Penzija je 421,50 KM (45,6 X 9,241875) .
Da se ne izuzimaju te 2 godine, zbir godišnjih ličnih koeficijenata iznosio bi 48 (1.2 X 40 ), koliko iznose i lični bodovi.
Penzija je 443,50 KM (48 X 9,241875) što je za 22 KM manje mjesečno ili godišnje 264 KM, što iznosi ukupno više od polovine jedne mjesečne penzije.
Kada se uzmu u obzir svi penzioneri, a njih je 230. 000, zakinuće se iznosi od najmanje 2.000.000 KM kumulativno na mjesečnom nivou.

I na kraju, svima koji su namjerili ići u penziju, a koji su glasali za ove koji su im skrojili ovakav poklon za starost želim predočiti još jedan podatak.
U poslednjih 2 mjeseca preko Investiciono razvojne banke, režim je za samo 7 svojih članova i poslovnih prijatelja podjelio 57,8 miliona KM kredita na duge rokove otplata i sa niskim kamatama.
Istim tim vlasnicima firmi je još ranije na isti nači dodjelio još 28 miliona KM: znači, svega 7 vlasnika režimskih privatnih firmi dobilo je ukupno 85,8 mil KM.
Oni su dobili od Vlade RS više para nego što iznose sve mjesečne penzije u RS za 230 000 penzionera .
Da, i uz put da napomenem da niko od tih sedam ne zapošljava nove radnike, već otpuštaju i postojeće, ili ako ih ne otpuštaju kasne im sa platama po nekoliko mjeseci, a uz put im ne plaćaju ni doprinos za PIO.
Pošteno, nema šta!

Ovo što sam napisao, što se tiče režima, javnost ne zna, niti može znati, jer je zatrpana svakodnevnom „krvavom borbom“ režima „sa svim i svakim”, radi zaštite nezaštićenih Srba od unutrašnjih i vanjskih neprijatelja.
Ovaj narod bi imao perspektivniju budućnost kada bi nas režim štitio od režimskih prijatelja koji odnesoše milijarde narodnog novca u poslednjih 6 godina režima.
Srećan put u penziju!